|
 |
Grožđe raste na trsu. Postoji
mnogo različitih vrsta grožđa, ali najbolja grožđa za proizvodnju
vina rastu u Europi. Ona sadrže optimalan omjer šećera i kiseline
za postizanje dobre fermentacije vina, bez dodavanja šećera
ili vode. Kažemo da je vino dobro koliko je i grožđe iz kojeg
je napravljeno. Dobri proizvođači vina neće kvariti kvalitetu
svog vina nauštrb količine, miješajući dobru sortu grožđa s
lošom.
|
| |
Vino je fermentirani sok od
grožđa. To je standardan odgovor. U stvari, vino se može napraviti
od svih vrsta nama znane i neznane hrane, kao što su voće, biljke
i cvijeće. Ali ipak, najviše se vina stvara od grožđa. I nije
važno od čega je vino napravljeno, mnogo je bitnije da se šećer
u njemu pretvori u alkohol. Ako je postotak alkohola relativno
malen, rezultat je - vino, a ako je visok, rezultat je "destilirani
alkohol", nešto nalik na džin ili votku.
|
|
 |
| |
Trsovi će roditi grožđe tri
godine nakon sadnje, dok će kvaliteta bobica biti dobra nakon
pet. Bobice dosežu vrhunsku kvalitetu na trsovima starim između
deset i trideset godina. Trsovi mogu rasti i stotine godina,
iako će u svojoj starosti svake godine roditi manje. Međutim,
smanjena proizvodnja (koja može biti prouzrokovana i na druge
načine - rastom na siromašnom zemljištu, izostankom navodnjavanja,
obrezivanjem trsja, klimom, itd., naziva se "stresom trsja")
isto tako može voditi do "boljeg" vina. Pa zato neka
vrlo poznata vina dolaze od "starih trsova".
|
|
 |
|
Inače, kako fermentacija ne može povećati postotak
alkohola preko 16%, na toj razini gljivice umiru i fermentacija
završava. Viša će se razina alkohola stvarati kroz "destilaciju".
Piće s nižom razinom alkohola se zagrijava. Alkohol koji prvi
isparava se sakuplja, a para ponovo kondenzira.
Postoje
crvena, roza i bijela vina. Crveno grožđe koje je iznutra više
ili manje "bijelo", može praviti bijelo vino. Boja
se stvara kod miješanja voćnog soka s kožicom boba za vrijeme
ranog procesa prerade vina. Dobar primjer je bijelo vino Crni
Pinot. Crni Pinot se radi od grožđa koje je crveno izvana. Znači,
crveno grožđe može stvarati bijela vina, ali bijelo grožđe ne
može stvarati crvena vina.
Vina mogu
biti "pojačana", "pjenušava" ili "stolna".
U "pojačanim" vinima, dodan je brandy kako bi se povećala
razina alkohola (oko 16% do 23%). |
|
Pjenušava vina su vina s mjehurićima, kao što
je Šampanjac. Stolna vina su zapravo "najprirodnija".
Oba vina, stolna i pjenušava, sadržavaju između 7% - 15% alkohola.
|
|
|
